|
|
|||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||
Tema ZNH |
 |
U političkim bilateralnim odnosima između dvije države nema otvorenih pitanja. Svi sporazumi o kojima se individualno razgovaralo su potpisani i ratificirani. Od priznanje Republike Hrvatske 1992. godine i uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske 11. veljače 1992. godine, zaključeno je i stupilo je na snagu 5 međunarodnih ugovora. To je sporazum o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, sporazum o zračnom prometu, sporazum o cestovnom prometu, sporazum o socijalnom osiguranju. Osim toga, razmjenom nota između Hrvatskog Veleposlanstva u Den Haagu i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske 3. veljače 2000. godine ugovoreno je važenje 10 međunarodnih ugovora u odnosima između dvije države do sklapanja novih na temelju sukcesije. Kako je poznato, Hrvatska je jedna od slijednica bivše države SFRJ, tj. sucesora i ugovoreno je važenje 10 ugovora koje je bivša država sklopila s Kraljevinom Nizozemskom, tj. ugovoreno je važenje tih 10 ugovora do sklapanja novih, jer je to bilo važno radi reguliranja međusobnih odnosa. Tako naprimjer Ugovor o kulturnoj suradnji koji Nizozemska više ne sklapa s nijednom zemljom ali u odnosima između Hrvatske i Nizozemske i dalje važi ugovor o kulturnoj suradnji. Osobno sam sudjelovao u sklapanju sporazuma o suradnji između Diplomatske akademije Hrvatskog ministarstva za vanjske poslove i nizozemskog instituta Clingendael, tako da i nizozemski predavači predaju na Hrvatskoj diplomatskoj akademiji. Za proteklih 10 godine od priznanja Republike Hrvatske u odnosima između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske svoju važnost ima tako 15 međunarodnih ugovora.
Nizozemska je vlada nastojala u svim prilikama pokazati potporu novom smjeru hrvatske politike nakon izbora 3. siječnja što se je očitovalo u podupiranju hrvatskih napora za što skorije uključenje u sustav Euro-Atlantskih integracijskih sustava. Dogovorima i organizaciji programa boravaka stručnih delegacija te ministarskih posjeta hrvatska strana je bila aktivni i ravnopravni uvažavani partner.
Gospodarska bilateralna suradnja, možemo konstatirati bez pretjerivanja, doživjela je svoju punu renesansu.
Za razliku od prije, Hrvatska je konačno u Nizozemskoj prepoznala potencijalni model svojeg budućeg razvitka ali i potencijalnog poslovnog partnera i investitora. Naime, ranije su vlade najviše bile orijentirane na Njemačku i Italiju, potom Austriju. Hrvatska kao mala zemlja tražila je velike države od 60 i više milijuna stanovnika i čija privreda funkcionira po sistemu velikih brojeva, dok su noviji gospodarski kurs Hrvatske upravo mala i srednja poduzeća i restrukturiranje privrede na način kako je to napravljeno npr. u Nizozemskoj, Danskoj i Irskoj, koje su po broju stanovnika i po drugim pokazateljima u tom smislu bliži. Koliko god je Nizozemska danas zaista cvjetajuća država i primjer jedne države socijalne pravde i blagostanja s jednim ogromnim usponom i u privredi a Hrvatska je još uvijek zemlja u tranziciji, one su ipak u mnogome i slične. Slične su u slijedećem: - male su površinom ; - okrenute su moru ; - usmjerene na vlastite snage i potencijale ; - ovisne o okružju, susjedstvu. Ali naravno i različite. Gospodarske nedoumice s kojima se Hrvatska susreće na prijelazu u tržišno gospodarstvo nisu ni Nizozemskoj nepoznate. Nizozemska je svladavala te prepreke proteklih dvadeset godina a danas suvereno vlada Europskom i svjetskom političkom i gospodarskom pozornicom iako je mala država. Stabilnost nizozemskom gospodarstvu daje organizirana socijalna struktura i politička usmjerenost različitosti ali s naglaskom na nacionalnom interesu.
Niz bilateralnih susreta na najvišoj razini između Hrvatske i Nizozemske otvorile su prostor još snažnijim i značajnijim aktivnostima. Svaki poslovni kontakt nizozemskih firmi, multunacionalnih kompanija koji se na prvi pogled čini komercijalnim ima prikrivenih potencijala da se pretvori u novi investicijski program. Pojednostavljeno rečeno, sve što se naizgled čini komercijalnim u stvari vodi k investicijama, dakle interesu Nizozemske za investiranje u Hrvatsku.
Prošle godine Nizozemska je bila treći investitor u Hrvatskoj, iza SAD-a i Njemačke. Suradnja u području poljoprivrede i upravljanja vodama u protekloj godini preuzela je primat nad suradnjom na području energetike. U tom smislu potpisano je niz memoranduma o razumijevanju između dviju država, kao pravni okvir za djelovanje. To ukazuje i personalno pojačanje nizozemskog veleposlanstva u Zagrebu za tri osobe koje se bave gospodarstvom.
Zaista su nizozemska veleposlanstva u svijetu najbolji gospodarski atašei nizozemske privrede, kao izvrsni koordinatori. U tom pravcu ide i hrvatska diplomacija jačajući gospodarske odjele u veleposlanstvima po svijetu. Nadalje, vrlo je jaka suradnja na području transporta u svim segmentima: i zračnom i cestovnom i morskom, rječnom, željezničkom. Najavljene su razmjene posjete u području socijale i zdravstva što pojačava djelatnosti u tom smislu. Nizozemska sudjeluje aktivno u programu obnove Hrvatske. Nažalost, u području financija i bankarstva nije ostvarena tako visoka
suradnja iako je Nizozemska politički pokazala interes posjetom ministra Zalma. Bankarstvo, odnosno financije se vode svojim određnim zakonima i izgleda da je Hrvatska premalo tržište za njih, što je i jedini problem. U tom smislu su više orijentirani na Latini-Američko tržište ili veće zemlje poput Poljske, Ukrajine ili Rumunjske.
Nizozemska u okvirima programa pomoći za razvoj ima značajne fondove na projektima društvene i socijalne transformacije za dražve Srednje i Istočne Europe, tzv. MATRA – programe. Promjenom vlasti u Hrvatskoj došlo je do otvaranja novih fondova koji su još donedavno bili namjenjeni samo pridruženim članicama Europske Unije, pa je Hrvatska slijedom toga ove godine uključena i u Matra – PSO program.
Sumarno ću samo nabrojati sve one susrete koji su se dogodili prošle godine i zaista su važni u nizozemsko-hrvatskim odnosima. Tako napr. Turistički sajam u Utrechtu gdje je Hrvatska vrlo dobro nastupila te je gotovo sto tisuća Nizozemaca posjetilo prošle godine Hrvatsku kada se turizam gotovo u cijelosti oporavio. Ove godine osobno sam bio na sajmu i rezervacije su porasle za 30 - 40%. Naravno turizam je jedna od najljepših djelatnosti s čistim prihodom, ali je i spona koja može vrlo dobro povezati dva naroda.
Prošle je godine u ožujku ministar okoliša B. Kovačević, posjetio Den Haag u okviru Ministarske konferencije za vode te je pri tom imao vrlo važne bilateralne susrete sa svojim nizozemskim kolegama.
U travnju prošle godine organiziran je skup u organizaciji ministarsva gospodarstva Nizozemske pod nazivom 'Poslovanje s Hrvatskom i Slovenijom.'
U travnju je također bila u posjeti delegacija ministarstva razvitka i obnove Hrvatske na temu stanogradnje. Hrvatska je vrlo zainteresirana za nizozemska iskustva u jeftinoj stanogradnji imajući u vidu ratne štete koje su se dogodile u Hrvatskoj.
U svibnju je došlo do možda najvažnijeg susreta kada je ministar financija Zalm posjetio Hrvatsku iako nažalost banke nisu reagirale na način kako je to bilo poželjno i s nizozemske i s hrvatske strane. Nizozemska zastupa Hrvatsku u međunarodnim financijskim institucijama te je vrlo važno kako Nizozemska gleda na Hrvatsku i kako nas podupire što je zaista i ostvarila. Tom prigodom potpisan je sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U svibnju su bile i razmjene poljoprivrednih delegacija, susret sa ABN-AMRO bankom, razgovori o poslavanju s državama potpisnicama Pakta o stabilnosti.
U srpnju je došlo do jednako tako važnog susreta kao što je posjet ministra Zalma. To je bio posjet Hrvatskoj gospodina Ybeme, ministra vanjske trgovine. Tom je prigodom potpisan Memorandum o razumijevanju koji definira osnove PSO programa, programa za obnovu i razvitak, program pomoći za zemlje u tranziciji. Tom je prigodom iznos koji nizozemska Vlada daje Hrvatskoj povećan za 50%. Od tada Hrvatska dobiva s tog osnova 6 milijuna guldena godišnje.
U kolovozu je nizozemski ministar poljoprivrede Brinkhorst boravio u posjeti Hrvatskoj, što je također vrlo važan i značajan posjet.
Naime ta tri posjeta, posjete triju ministara značila su da se Nizozemska u cjelosti otvara Hrvatskoj i financijski i gospodarski i u svim segmentima.
Politički značaj otvaranja u političkim odnosima dviju država dali su predstavnici Nizozemskog Drugog doma Parlamenta na sastanku predsjednika Parlamenata država Pakta o stabilnosti u Zagrebu mjeseca rujna prošle godine. To je otvorilo mogućnost parlamentarnih razmjena delegacija što do sada nije bio slučaj.
Također bi svakako izdvojio posjet premijera Kok-a i ministra Van Aartsen-a Zagrebu na Zagrebačkom summitu u studenom prošle godine, dakle na najvišoj razini. Pozitivni odjeci Summita pratili su neizostavno sve kasnije bilateralne dogovore između Nizozemske i Hrvatske, posebice u svjetlu hrvatskih nastojanja za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj Uniji i Euro-Atlantskim asocijacijama uključujući i obrambene paktove kao što je NATO. U tom smislu treba i spomenuti posjet ministra obrane Radoša u svibnju prošle godine svom kolegi Grave-u, neposredno prije uključivanja Hrvatske u Partnerstvo za mir kada je Nizozemska dala zeleno svjetlo.
U prosincu prošle godine u posjeti je bio i hrvatski ministar Željko Pecek, ministar za mala i srednja poduzeća, svom kolegi Ybemi i ovaj posljednji posjet Nizozemskoj u mjesecu ožujku ministra gospodarstva Fižulića o kojem sam već govorio.
Na kraju bih htio reći da je u komunikaciji između nizozemske i hrvatske strane posebno bitna jedna transparentnost poslovanja, otvorenost dijaloga i korektnost u ophođenju, što zapravo znači da ovaj izvanredan politički i gospodarski napredak treba adekvatno pratiti i privreda i bankarstvo i sve one institucije jedne i druge države a posebno se to odnosi na Hrvatsku.
Htio bih na kraju izraziti svoje visoko zadovoljstvo biti ambasadorom u današnjoj Kraljevini Nizozemskoj. Nizozemska je dalekovidna zemlja i davno je uočila Hrvatsku i kao svog eventualnog partnera. Međutim određene političke prepreke na multilateralnoj razini su sprečavale određeni razvoj odnosa koji je mogao biti i ranije ostvaren.
Hrvatska je gospodarski možda malo izgubila ali je možda nešto naučila od drugih tranzicijskih država da ne ponavlja iste greške, dakle naučila na tuđem iskustvu, npr. Češke, Mađarske i sada je zapravo vrlo dobro pripremljena za pristup Europskoj Uniji, možda i prije nego neki drugi kandidati a za što smo dobili naznake na najvišoj razini u Nizozemskoj. Naime, Hrvatska je u svakom slučaju zanimljiva i već dobrim dijelom prilagođena i europskim standardima, regulativi i legislativi. Ne samo to. Hrvatska je treća po bruto nacionalnom dohodku od svih tranzicijskih država odmah poslije Slovenije i Češke, prije Poljske, Mađarske i Slovačke. Hrvatska je oduvijek bila otvorena pomorska zemlja, turistička zemlja. Ima dugo iskustvo u suradnji s vanjskim partnerima. Ima vrlo obrazovano pučanstvo. Sve ove riječi koje sam rekao rečene su od nizozemskih partnera na izlaganju i prezentaciji prilikom posjeta ministra Fižulića, što stvarno oduševljava i divno ih je čuti s nizozemske strane. To zapravo, nakon uklanjanja političkih prepreka zaista znači, ja se nadam, jedan rascvat u odnosima s Nizozemskom, ne samo u gospodarskom smislu nego i u socijalnom, kulturnom i političkom.
Osim turizma, gospodarstva, kulture, politike, naravno velika spona Hrvatske i Nizozemske je hrvatska dijaspora. Hrvati u Nizozemskoj su cijenjeni kao osobe koje ne prave probleme i koji su vrlo dobro integrirani u nizozemsko društvo, što je samim time i promocija vlastite države. Hrvati su vrijedni, radini, marljivi i kao takvi prepoznati nizozemskom društvu te na taj način žive jedan privilegirani status, barem sam ja takova uvjeravanja kao veleposlanik ovdje dobio s nizozemske strane.
Nažlost postoje još neki rudimenti prošlosti u smislu toga da mi još nemamo definitivnih podataka koliko točno Hrvata ili osoba hrvatskog porijekla živi u Nizozemskoj. Postoji jedna inercija države, odnosno bolje reći državne administracije da odmah ne prilagođava i osobne dokumente, svjedodžbe, iskaznice, itd. na način kako to međunarodno pravo nalaže, tako da se nažalost mnogi Hrvati u administraciji vode kao Jugoslaveni, te imaju problema oko osobnih iskaznica. Mi ukazujemo na to Ministarstvu vanjskih poslova koje opet sve to prebacuje na centralne institucije ili lokalne nadležne institucije. Ukratko radi se o jednoj inerciji administracije te zato treba biti uporan ne samo od strane diplomatskih kanala kao što je Veleposlanstvo koje radi na državnoj razini nego bi se trebali zapravo i ljudi malo pobrinuti, koliko je to moguće i otići na određenu općinu i pokušati izvršiti uvid u svoj osobni dosje i ako su još hrvatski državljani, izmjeniti određne dokumente na što imaju pravo.
Najveće područje naseljavanja Hrvata u Nizozemskoj su Rotterdam i Amsterdam kao najrazvijenija dva grada u Nizozemskoj. Neslužbene procjene o broju Hrvata u Nizozemskoj se kreću od 6 – 10 tisuća Hrvata. No, jednog dana morat ćemo ipak saznati koji je točan podatak. Naime određeni broj Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su uzeli hrvatsko državljanstvo, također su zbog ratnih stradanja izbjegli u Nizozemsku i uglavnom su smješteni oko Arnhema.
Kao što vam je vjerojatno poznato u Nizozemskoj djeluje odnosno registrirano je ukupno devetnaest hrvatskih udruga. Od toga broja, uz vjersku udrugu Hrvatsku katoličku misiju, 14 udruga se bavi kulturnom i športskom djelatnošću (njegovanje kulturne baštine, folklora i zbornog pjevanja), a četiri bi mogli nazvati političkim. U Nizozemskoj djeluje i devet hrvatskih Dopunskih škola. Nastava se održava po nastavnom programu Ministarstva prosvjete RH i po udžbenicima odobrenim od tog ministarstva. Nastava je besplatna, a predaje se hrvatski jezik i kultura, povijest i zemljopis.
Hrvatski jezik se predaje i na slavističkim katedram nizozemskih Filozofskih fakulteta i to kao glavni predmet u Amsterdamu, a kao sporedni u Leidenu i Groningenu.
U izdavaštvu na hrvatskom jeziku samo 'Zaklada Nizozemska-Hrvatska' redovito izdaje svoje novine. Periodično izlazi glasilo 'Hrvatski glas'HSK-a te 'Zvono'Hrvatske kulturne zajednice iz Rotterdama.
U Nizozemskoj djeluje i Hrvatski radio u Rotterdamu koji emitira program na hrvatskom jeziku jednom tjedno u trajanju od dva sata, te radio u Amsterdamu (Hrvatska kulturna zajednica i Hrvatski dom 'Kardinal Stepinac') u trajanju od jedan sat tjedno.
Na kraju bih ponovio da je hrvatska dijspora u Nizozemskoj vrlo važna spona u međudržavnim odnosima kao promotor hrvatske kulture, baštine i običaja te bih i ovom prigodom želio zahvaliti, posebice domaćinu Zakladi Nizozemska-Hrvatska, ali i svim drugim spomenutim hrvatskim udrugama, školama i medijima koje na doličan način prezentiraju svoju domovinu u Nizozemskoj. Na taj način svi oni doprinose usponu i razvoju hrvatsko-nizozemskih odnosa, čuvajući pritom svoje nacionalno biće.
|